Na današnji dan, 23. april

od strane | apr 23, 2023 | Ljubav i seks | 0 Komentara


Izvor: Beta

1564 – Roen je engleski dramski pisac Vilijam ekspir (Wiliam Shakespeare). Njegove drame, od kojih je veliki broj ekranizovan, i danas su na repertoarima svetskih pozorita („Hamlet“, „Romeo i Julija“, „Otelo“, „Makbet“). Umro je istog datuma 1616. godine.

1616 – U Madridu je, istog dana kada i Viljem ekspir u Londonu, umro panski knjievnik Migel de Servantes Savedra (Miguel, Cervantes). Pisao je romane, drame, komedije, pripovetke i pesme, a u svetsku knjievnost uao je sa romanom „Don Kihot“, koji se smatra preteom modernog romana.

1728 – U katastrofalnom poaru uniten je veliki deo Kopenhagena.

1775 – Roen je engleski slikar Dozef Malard Vilijam Tarner (Joseph William Turner). Njegovo slikarstvo imalo je znaajan uticaj na francuske impresioniste.

1850 – Umro je pesnik Vilijam Vordsvort (William Wordsworth), uz Kolrida (Coleridge) najznaajniji predstavnik romantizma u engleskoj knjievnosti. Njegova zbirka pesama „Lirske balade“ (1798) oznaila je poetak romantizma u engleskoj knjievnosti.

1858 – Roen je nemaki fiziar Maks Plank (Max, Ludwig Planck), tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu.

1867 – Roen je srpski politiar, publicista i knjievnik Jaa Prodanovi, jedan od osnivaa Jugoslovenske republikanske demokratske stranke. Bio je potpresednik vlade FNRJ od 1946. do 1948. godine. Ureivao je asopise „Narodna misao“ i „Oek“, priredio je dve antologije narodnih pesama i pripovedaka i celokupna dela Jovana Jovanovia Zmaja, Jove Ilia, Svetislava Vulovia i Laze Lazarevia.

1880 – Roen je ruski baletski igra, koreograg i pedagog Mihail Mihajlovi Fokin, reformator klasinog baleta.

1891 – Roen je ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzikih stvaralaca 20. veka.

1897 – Roen je kanadski politiar i dravnik Lester Bouls Pirson (Bowles Pearson), ef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do 1968. godine. Zalaganje za mirno reenje Suecke krize donelo mu je 1957. godine Nobelovu nagradu za mir.

1899 – Roen je istoriar Mihailo Dini, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, lan Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je veliki broj radova iz srednjovekovne istorije Srbije, Bosne, Dubrovnika, Hrvatske. Izuavao je i rudarstvo Srednjeg veka.

1913 – Turci su u Prvom balkanskom ratu predali Skadar Crnogorcima. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci su se morali povui, a Skadar je pripao Albaniji.

1928 – Roena je irli Templ (Shirley Temple) koja je kao dete postala holivudska filmska zvezda. Kasnije je bila ameriki ambasador u Gani i ehoslovakoj.

1938 – Sudetski Nemci zatraili su, uz podrku Hitlera, punu autonomiju u okviru ehoslovake. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler je Sudete pripojio Nemakoj, a 1939. okupirao je ehoslovaku.

1941 – Grka vojska je kapitulirala pred trupama nacistike Nemake, a kralj i vlada su pobegli.

1945 – Sovjetska armija oslobodila je u Drugom svetskom ratu nacistike logore Saksenhauzen i Ravensbrik.

1975 – Poslednja sajgonska vlada podnela je ostavku, a predsednik SAD Derald Ford priznao je poraz u Vijetnamskom ratu.

1986 – Umro je ameriki filmski reditelj austrijskog porekla Oto Preminger (Otto). Proslavio se filmovima „Laura“, „Karmen Dons“ i „Egzodus“.

1990 – Kineski premijer Li Peng doputovao je u Moskvu. To je bila prva poseta jednog kineskog premijera SSSR-u posle 26 godina.

1992 – Umro je indijski filmski reditelj Satjait Raj (Satyajit Ray) tri nedelje poto je dobio Oskara za ivotno delo. („Otac Panali“, „Kamen mudrosti“, „Rabindranat Tagore“).

1997 – Predsednici Rusije i Kine, Boris Jeljcin i ijang Cemin (Jiang Zemin) potpisali su deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super sile u posthladnoratovskoj eri.

1998 – Umro je grki dravnik Konstandinos Karamanlis (Konstantinos), premijer od 1955. do 1963. i 1974, posle pada vojne hunte, i predsednik Grke od 1990. do 1995. godine.

1998 – U Srbiji, na referendumu o stranom posredovanju u reavanju problema na Kosovu, glasalo je 73,05 odsto biraa. Protiv uea stranih predstavnika u reavanju problema na Kosovu izjasnilo se 94,73 odsto.

1999 – Tridesetog dana vazdunih napada NATO-a na SR Jugoslaviju pogoena je zgrada dravne televizije RTS. Poginulo je 16, a ranjeno 18 zaposlenih. Uniteno je i vie repetitora RTS u Srbiji.

2003 – U Pekingu su odrani prvi direktni pregovori SAD i Severne Koreje, posle priznanja Severne Koreje da je tajno radila na unapreenju nuklearnog oruja ime je prekrila meunarodne obaveze.

2005. – Umro je Eduardo Paoloci (Paolozzi), jedan od najistaknutijih britanskih umetnika i osniva pop-art pokreta u Velikoj Britaniji. Meu njegovim znaajnijim delima su ivopisni mozaik na stanici Totenhem kort roud u podzemnoj eleznici u Londonu i monumentalna bronzana statua Isaka Njutna (Isaac Newton) ispred Britanske biblioteke.

2005 – Umro je britanski glumac ser Don Mils (John Mills), nagraen Oskarom 1971. za ulogu seoskog mutavca u filmu „Rajanova ki“ Dejvida Lina (David Lean).

2007 – Umro je Boris Jeljcin, prvi predsednik Rusije i kljuna figura u postkomunistikoj Rusiji. Na predsednikom poloaju bio je u dva mandata, od juna 1991. do 31. decembra 1999, kada je podneo ostavku i na mesto vrioca dunosti predsednika imenovao Vladimira Putina. Imao je kljunu ulogu u spreavanju dravnog udara u avgustu 1991. Te godine potpisao je i ukaz o zabrani Komunistike partije.

2009 – Umro je britanski fotograf i dobitnik dva Oskara Dek Kardif (Jack Cardiff), jedan od prvih majstora fotografije koji su snimali u tehnikoloru.

2009 – Odlukom Administrativnog odbora o ukidanju dnevnica poslanicima Skuptine Srbije je ukinuta „naknada za ishranu“, koja je ispaivana 16 godina, od juna 1993. godine.

2013 – Gornji dom britanskog Parlamenta usvojio je zakon kojim e biti okonana vekovna praksa da deaci imaju prednost nad devojicama u nasleivanju trona.

2018 – Jermenski premijer Ser Sargsjan podneo je ostavku posle viednevnih antivladinih protesta u toj zemlji. Funkciju predsednika obavljao je 10 godina u dva mandata (2008 – 2018), nakon ega je na mestu premijera proveo svega sedam dana.

2022 – U zemljotresu magnitude 5,9 koji je pogodio jugostonu Bosnu i Hercegovinu poginula je jedna osoba, a najvie tete je naneto Stocu i Ljubinju.

Pratite nas na naoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i ukljuite se u nau Viber zajednicu.

Opširnije