Anksioznost je sve češći problem u modernom društvu, a mnogi koji se suočavaju s njom pokušavaju sami pronaći rješenja, umjesto da potraže stručnu pomoć. Samoliječenje anksioznosti često uključuje zlouporabu alkohola, droga i lijekova, što može imati ozbiljne posljedice.
Alkohol kao privremeni bijeg
Mnogi ljudi posežu za alkoholom kako bi privremeno smanjili osjećaj tjeskobe. Alkohol može pružiti trenutni osjećaj olakšanja, ali dugoročno pogoršava simptome anksioznosti, narušava san i povećava rizik od ovisnosti.
Droge i njihovi učinci
Psihoaktivne supstance, poput kanabisa, stimulansa ili opioida, mogu kratkoročno pružiti osjećaj opuštenosti, ali dugoročno mogu uzrokovati pojačanu anksioznost, depresiju i promjene u kemiji mozga koje dovode do ovisnosti i ozbiljnih mentalnih problema.
Zlouporaba lijekova na recept
Benzodiazepini i drugi anksiolitici često se zloupotrebljavaju bez liječničkog nadzora. Iako pružaju brzo olakšanje, dugotrajna upotreba može dovesti do ovisnosti, kognitivnih poteškoća i sindroma povlačenja koji može biti ozbiljniji od same anksioznosti.
Sigurniji pristupi liječenju
Umjesto samoliječenja, preporučuje se stručna psihološka ili psihijatrijska pomoć. Kognitivno-bihevioralna terapija, vođeno uzimanje lijekova i zdrave životne navike (tjelovježba, prehrana, meditacija) daleko su učinkovitiji i sigurniji načini borbe protiv anksioznosti.
Samoliječenje može donijeti trenutnu utjehu, ali dugoročno povećava rizik od fizičkih i mentalnih posljedica. Pravi put do oporavka leži u stručnom vođenju i zdravim mehanizmima suočavanja.
