Alergijske reakcije su složene imunološke reakcije tijela na inače bezopasne supstance, poznate kao alergeni. Ovaj proces počinje kada imuni sistem prepozna alergen kao pretnju i aktivira odbrambene mehanizme da ga eliminiše.
Aktivacija imunološkog sistema
Ključni igrač u alergijskim reakcijama su specifična antitijela, poznata kao IgE antitijela, koja se proizvode nakon prvog susreta s alergenom. IgE antitela se vezuju za mastocite i bazofile, koji su prisutni u tkivima kao deo odbrambenog sistema.
Oslobađanje medijatora upale
Kada alergen ponovo dođe u kontakt sa IgE vezanim mastocitima ili bazofilima, dolazi do njihove degranulacije. To znači da te stanice oslobađaju različite biološki aktivne tvari, kao što su histamin, leukotrieni, prostaglandini i citokini. Ovi upalni medijatori izazivaju lokalnu reakciju u tkivu, što može uzrokovati crvenilo, oticanje, svrab i druge tipične simptome alergijskih reakcija.
Rana i kasna faza reakcije
Alergijske reakcije se mogu podijeliti na ranu i kasnu fazu. Rana faza se javlja u roku od nekoliko minuta nakon izlaganja alergenu i obično uključuje brzu degranulaciju mastocita i bazofila. Kasna faza se može razviti nekoliko sati ili čak dana nakon početne izloženosti alergenu i može uključivati inflamatornu infiltraciju drugih imunoloških stanica, kao što su eozinofili.
Važnost regulacije imunološkog odgovora
Kod ljudi s alergijama, imunološki sistem pretjerano reaguje na inače bezopasne supstance, što može rezultirati dugotrajnim simptomima koji se ponavljaju. Razumijevanje mehanizama imunološkog odgovora kod alergijskih reakcija je bitno za razvoj djelotvornih terapija. Liječenje alergijskih reakcija može uključivati izbjegavanje alergena, farmakoterapiju koja cilja na medijatore upale i u nekim slučajevima imunoterapiju, koja mijenja imunološki odgovor kako bi se smanjila osjetljivost na alergen.
Imunološki odgovor kod alergijskih reakcija je složen proces koji uključuje specifične mehanizme prepoznavanja, aktivacije i odbrambene reakcije organizma. Razumijevanje ovih mehanizama ključno je za razvoj boljih terapijskih strategija i poboljšanje kvaliteta života ljudi koji pate od alergijskih bolesti.
Šta je alergijski rinitis?
Alergijski rinitis je upalna reakcija nazalne sluznice na alergene iz okoline. Ovaj uobičajeni zdravstveni problem, poznat i kao peludna groznica, javlja se kada imuni sistem preterano reaguje na supstance koje su inače bezopasne, kao što su polen, prašina, perut kućnih ljubimaca ili buđ. Alergijski rinitis može značajno utjecati na kvalitetu života, izazivajući neugodne simptome i ometajući svakodnevne aktivnosti.
Alergijski rinitis uzrokuje preosjetljivost imunološkog sistema na određene alergene. Kada osoba s alergijskim rinitisom dođe u kontakt s alergenom, tijelo oslobađa kemikalije poput histamina, koje uzrokuju upalu i simptome alergije. Najčešći alergeni uključuju:
Polen: Drveće, trava i korov mogu uzrokovati sezonski alergijski rinitis.
Prašina: grinje kućne prašine uobičajeni su okidači alergijskog rinitisa tijekom cijele godine.
Dlaka i dlaka kućnih ljubimaca: Mačke, psi i drugi kućni ljubimci mogu uzrokovati simptome alergije.
Plijesan: Spore plijesni, koje se nalaze u vlažnim prostorima, također mogu uzrokovati alergijski rinitis.
Simptomi alergijskog rinitisa mogu biti različitog intenziteta i uključuju:
Kijanje
Svrab nosa, očiju i grla
Curenje iz nosa ili začepljen nos
Suzne oči
Tamni krugovi ispod očiju (poznati kao alergijski sjaji)
Kašalj
Umor i razdražljivost
Dijagnoza alergijskog rinitisa obično se zasniva na kliničkoj anamnezi, simptomima i alergijskim testovima. Kožni testovi ili krvni testovi mogu pomoći u identifikaciji specifičnih alergena koji uzrokuju simptome.
