Kada se kod pacijenta javi simptom poput probadanje u prsima ili bilo kakav bol u grudnom košu, ključno je brzo i precizno utvrditi da li je u pitanju hitno stanje ili benigni uzrok. Savremena medicina koristi više dijagnostičkih metoda koje zajedno daju kompletnu sliku o stanju srca, pluća i probavnog sistema.
EKG
Elektrokardiogram beleži električnu aktivnost srca i najčešće je prva pretraga kod sumnje na anginu pektoris ili infarkt miokarda. Brz je, bezbolan i daje važne informacije o ritmu i funkciji srca.
UZV srca (ehokardiografija)
Ehokardiografija prikazuje strukturu i rad srčanog mišića, zalistaka i protoka kroz srce. Omogućava otkrivanje oštećenja, slabosti srčanog mišića, tekućine oko srca i drugih uzroka bola u grudima.
RTG pluća
Rendgenski snimak pluća koristi se za otkrivanje upale pluća, nakupljanja tečnosti, povećanja srca, zagušenja ili drugih plućnih bolesti koje mogu izazvati bol ili nelagodu u grudnom košu.
Laboratorijske pretrage
Analize krvi najčešće uključuju:
- troponin – marker oštećenja srčanog mišića, ključan za dijagnostiku infarkta
- D-dimer – koristi se za procenu rizika od plućne embolije
- dodatne markere upale i funkcije organa
Ovi parametri pomažu lekaru da brzo prepozna ili isključi ozbiljna stanja.
Spirometrija
Spirometrija meri kapacitet i funkciju pluća i posebno je korisna kod sumnje na astmu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP) i druge respiratorne uzroke bola u grudima ili otežanog disanja.
Gastroskopija
Ako postoji sumnja da tegobe potiču iz digestivnog sistema – kao što je gastroezofagealni refluks (GERB), upala jednjaka ili čir – gastroskopija pruža najprecizniji uvid u stanje želuca i jednjaka.
Odabir terapije
Terapija se određuje tek nakon isključivanja hitnih stanja poput infarkta miokarda, aortne disekcije ili plućne embolije. Tek kada se utvrdi tačan uzrok bola, pacijent dobija odgovarajući i bezbedan tretman, prilagođen njegovom zdravstvenom stanju.
