A između – “Šala”, “Nepodnošljiva lakoća postojanja”, “Besmrtnost”, eseji, zapravo čitava biblioteka – u njoj je više od 2.700 različitih prevoda na pedesetak svjetskih jezika. Možda je samo (Jaroslav) Hašekova sudbina dobrog vojnika Švejka ostala prevođenija sa češkog na ostale jezike.
Provokator kojeg su mnogi slijedili
Rođen u Brnu, od 46 godine života nastanjen u Francuskoj, stičući status svjetski priznatog pisca, pored očiglednog književnog talenta imao je još jedan veliki dar – da provocira. I u poslu kojim se bavio i u životu. Kad god bi se u Češkoj posljednjih decenija raspravljalo o bilo kakvoj Kunderovskoj temi – ključale su emocije svih vrsta.
Istina je kako bi se u Češkoj povremeno javljali oni koji bi mu zamjerali – pa je književni kritičar Milan Jungman 1987. godine govorio kako Kundera želi po svaku cijenu da se dopadne publici, ukazujući na njegove “umjetničke i ideološke protivrječnosti”. Ali, Kundera je u srži uvijek bio u dobrim odnosima i sa češkim piscima i sa književnim teoretičarima. U Kunderinim romanesknim svjetovima oni su pronalazili obilje inspiracije i za svoje radove.
Kundera je, jednostavno, bio usamljenik. Individualac koji je uvijek išao svojim putem. Zato je, uostalom, i izrastao u autora globalnog kalibra.
“Jedan od najvećih romana stoljeća”
Taj individualizam, doduše, manje važi za njegove početke, na dio rada koji je formalno izbrisao iz biografije. Bile su to pjesme pisane pod različitim uticajima na talasima nadrealizma.
Iz pedesetih pamtimo mnoge njegove radove u kojima je bilo više poezije a manje ideoloških tema.
Šezdesetih, Kundera je bio u fokusu. Ne nužno kao književnik – u to su doba Bohumil Hrabal, Ladislav Fuks i Ludvik Vaculik pisali izražajnije – već kao kulturno i društveno angažovani akter. Govorio je o bitnim temama, bio je slušan i rado viđen. Postepeno je postajao pojam, intelektualac čiji su tip često nazivali i boemskim, a na sve su se nadovezivali njegov angažman na praškom FAMU-u i filmske adaptacije Kunderinih radova.
Milan Kundera je imao hrabrosti da prije svega bude – on sam
12.07.2023 17:12
Jedan od najvećih književnika koje je iznjedrio 20. vijek:…
12.07.2023 11:18
Baš u to doba, raslo je i interesovanje za Kunderin rad preko granice – “Šala” je 1969. godine prevedena na francuski jezik, pri čemu je predgovor lično pisao Luj Aragon, ističući kako je posrijedi “jedan od najvećih romana stoljeća”.
Kundera će još čekati na odlazak u Francusku, a do tada će pisati u Pragu i gubiti teško stečene pozicije jednu za drugom.
Nova stvarnost
Milan Kundera u Francuskoj je živio novu stvarnost, tokom koje je kao stvaralac istrčao stepenicama do posljednjeg, najvišeg sprata. I kada je tamo stigao, prvobitnu manju sobu zamijenio je novom, mnogo većom.
Roman “Besmrtnost” posljednji je naslov koji je napisao na češkom. Nakon toga je prestao da razgovara sa novinarima. A i zašto bi razgovarao sa njima i promovisao i pothranjivao njihove izmišljene svjetove? Jer, Milan Kundera imao je svoje svjetove.
I mogao je sebi da priušti takav gest – jer do druge polovine osamdesetih, slika Milana Kundere kao globalno priznatog pisca u potpunosti je kompletirana.
Stvari su počele da se mijenjaju
Zvanično se nikada nije vraćao u Čehoslovačku, njegova stara djela bi na češkom bila objavljivana tek periodično, a nova ni toliko.
Stvari su počele da se mijenjaju tek nedavno, kada je slavni pisac ušao u 10. deceniju života. Vraćeno mu je češko državljanstvo, oduzeto 1978. godine. Moravska biblioteka u Brnu objavila je kompletnu bibliografiju prevoda Kunderinih djela na inostrane jezike, a potom je pod njenim okriljem uspostavljena Biblioteka Milana Kundere.
Objavljeno je više monografija posvećenih Kunderi, pojavio se i filmski omaž. Što je još važnije – nedavno je u Češkoj prvi put objavljen njegov roman “Praznik beznačajnosti”.
Književnik je otišao, a njegovo djelo konačno dolazi.
(Autor je češki publicista, književni i likovni kritičar i urednik / prevod: Portal Analitika)